Zloupotreba Analgetika

Štetnost zloupotrebe analgetika

 

Jesu li analgetici štetni?

Analgetik može biti bilo koji od brojnih lijekova za bolove, koji se nalaze u slobodnoj prodaji kao što su ibuprofen, naproxen i aspirin pa sve do lijekova na recept kao što su:

Svi lijekovi protiv bolova nose rizike – čak i oni u slobodnoj prodaji – ali opojni lijekovi protiv bolova su ti koji nose najveći rizik od stvaranja zavisnosti.

Prema tome, tablete protiv bolova mogu biti štetne, naročito kada se uzimaju na pogrešan način. Zloupotreba analgetika ubija velik broj osoba svake godine, iako se ne računaju slučajna predoziranja i medicinske katastrofe. Njihova upotreba je procvjetala od ranih 1990-ih od kad više ljudi imaju mogućnost pristupa ovim relativno jeftinim lijekovima.

Opojni analgetici ostaju prednja linija odbrane protiv bolova, a to znači da se rutinski propisuje nakon velikih operacija. Osim toga mnogi vjeruju da lijek koji dolazi od doktora znači da je lijek siguran i da ne stvara zavisnost, što je zabluda, te se samim tim rizik od zavisnosti o ovim lijekovima povećava.

Kratkotrajni efekti analgetika

Većina analgetika koji se zloupotrebljavaju spadaju u kategoriju opijata, iako tramadol ne spada.

Efekti su uglavnom isti: intenzivna opijenost čiji stepen varira ovisno o načinu na koji je lijek uzet (šmrkanje, ubrizgavanje kao tekućina, ubrizgavanje kao prah, gutanje kao smrvljena ili puna tableta), razdoblja djelimične sedacije, te odložene reakcije.

Nuspojave

Zbog toga što su opijati i njihovi analozi u interakciji na različitim opioidnim receptorima u mozgu, oni imaju širok raspon nuspojava. Kada analgetik djeluje na opioidni receptor, sprječava hemikaliju poznatu kao GABA da se emituje. Ovaj hemikalija inače kontroliše otpuštanje dopamina, zajedno s nekoliko drugih neurotransmitera, što uzrokuje da dopamin preplavi mozak, stvarajući opijenost.

Međutim to uzrokuje opuštanje, od mišića u šarenici (uzrokujući tačkaste zjenice oka) do mišića u udovima (uzrokujući trzave reakcije). Analgetici takođe smanjuju sposobnost brzog reagovanja i kontrole pokreta, tako da je vožnja pri konzumaciji te supstance posebno opasna.

Dugotrajni efekti analgetika

Postoji nekoliko neugodnih popratnih efekata povezanih s zloupotrebom analgetika. Blage nuspojave uključuju mučninu, povraćanje i dijareju, obično uzrokovane načinom na koji lijek djeluje zajedno s opioidnim receptorima duž probavnog trakta.

Takođe, možete očekivati slučajno grčenje mišića koji se javljaju kao posljedica reagovanja živaca nasumice na različite podražaje. Kako se opijat u tijelu razgrađuje na opioidni receptor, GABA počinje djelovati u punom jeku, ali to takođe uzrokuje nagli prestanak dopamina koji uzrokuje slučajna trzanja.

Dugotrajni efekti zavise i o tome kako se lijek uzima. Drobljenje i ubrizgavanje tableta u krvotok može uzrokovati dugoročnu štetu na srce i druge kardiovaskularne probleme, a može i povećati vjerovatnoću od srčanog udara. Ubrizgavanje injekcijske otopine stvara tragove koji se mogu inficirati. Ubrizgavanje analgetika ili bilo koje vrste droge, pogotovo ako je učinjeno u nesterilnim uslovima ili sa zajedničkim iglama povećava rizik od nastajanja ozbiljne krvno prenose bolesti.

Gotovo svi opijatski analgetici, bez obzira na način primjene, nose rizik od dugoročne zavisnosti.

Zavisnost o analgeticima

Dugotrajna zavisnost obično prethodi stvaranju tolerancije na taj lijek, što znači da se osoba osjeća kao da joj treba redovno korišćenje lijeka . Razlog uzimanja lijeka u tom slučaju, nije da se smanji posljedica boli već razvijena tolerancija na isti.

Simptomi zavisnosti se manifestuju kao bol i simptomi slični gripi. To bi moglo uključivati i ​​glavobolje, mučnine, opštu bol, pa čak i slučajne grčeve. Takođe se možete vidjeti da su odnosi sa drugima ugroženi kao posljedica zavisnosti. Opšte,  definicija zavisnosti znači da stalno morate uzimati analgetike, uprkos negativnim učincima.

Svi ovi simptomi koji se javljaju kod prekida uzimanja analgetika obično ukazuju da trebate započeti program rehabilitacije, pogotovo ako ste pokušali prekinuti sa uzimanjem na svoju ruku, ali bez uspjeha.

Oporavak

Proces oporavka zloupotrebe analgetika teži da slijedi određeni šablon za većinu zavisnosti o raznim lijekovima, iako će tretman zavisiti o konkretnom analgetiku i dozama. U procesu potrebno je uspostaviti apstinenciju od zloupotrebe analgetika, a u njegovom nastavku je bitno da se traži savjetovanje i podrška.

Resocijalizacija je krucijalni dio dugoročnog oporavka od bilo kakve zloupotrebe droga ili lijekova, pa tako i analgetika.

Ukoliko je zloupotreba analgetika kod vas ili nekoga u vašem okruženju izmakla kontroli, postoji dostupna pomoć. Nemojte čekati. Vrijeme je. Potraži pomoć!