COVID-19 i mjere zaključavanja navele su neke pojedince da piju više alkohola radi suočavanja sa stresom. Iako se činilo da opća konzumacija alkohola opada, studija objavljena u BMJ Open otkriva da je više od trećine odraslih (36%) povećalo potrošnju tijekom prvog zaključavanja.
Početkom ožujka Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju COVID-19, a mnoge su zemlje uvele drastične sigurnosne mjere za kontrolu širenja virusa, uključujući produljeno razdoblje zaključavanja.
U Velikoj Britaniji, prvo zaključavanje započelo je 23. ožujka i trajalo je do 1. lipnja, kada su se ograničenja počela ublažavati. Od tada se primjenjuju više lokalizirana zaključavanja gdje je to potrebno.
Tim istraživača sa Sveučilišta u Cambridgeu istraživao je utječu li pandemijski stres i mjere zaključavanja na konzumaciju alkohola. Između 14. i 28. svibnja 2020. 1.346 ljudi širom svijeta ispunilo je online upitnik o svojim navikama pijenja prije i za vrijeme zaključavanja. Istraživači su upotrijebili njihove odgovore kako bi usporedili količinu alkohola konzumiranog tijekom zaključavanja s onom u studenom 2019., kao i njihovu ozbiljnost pijenja (pojave problema s pijenjem poput pijenja do točke gubitka pamćenja ili zanemarivanja osobnih obveza zbog pijenja). Također su procjenjivali čimbenike mentalnog zdravlja poput depresije i anksioznosti.
Istraživanje je otkrilo da, dok su se jedinice alkohola koje su se konzumirale tjedno smanjivale tijekom zaključavanja – s prosječno 8,32 jedinice u studenom na 8,03 tijekom zaključavanja – značajan postotak pojedinaca (36%) povećao je pijenje tijekom zaključavanja. U Velikoj Britaniji, jedinice alkohola koje se konzumiraju tjedno povećale su se s 10,94 na 11,25.
Starije osobe povećale su tijekom zaključavanja konzumaciju alkohola više od mlađih, s 10 na 11 jedinica tjedno. Starost može igrati osobito važnu ulogu u kontekstu COVID-19 zbog veće potrebe starijih ljudi za strožom izolacijom, s potencijalno manje mehanizama potpore, a time i rizikom od veće izolacije i usamljenosti, kao i zabrinutosti zbog utjecaja COVID-19 na njihovo osobno zdravlje.
Ispitanici s djecom više su konzumirali alkohol tijekom zaključavanja, između 0,54 i 2,02 jedinice, iako su njihovi skorovi za depresiju i anksioznost bili niži nego kod ispitanika bez djece. Rezultati sugeriraju da je dodatni teret brige o djeci i školovanja od kuće pridonio tendenciji ka pijenju, možda u kontekstu ublažavanja stresa, ali prisutnost djece također može štititi od depresije i anksioznosti.
Tim je otkrio da su ključni radnici – posebno zdravstveni radnici odgovorni za skrb o oboljelima od COVID-19 – imali porast količine pića između 0,45 i 1,26 jedinica, dok su oni čiji su bližnji teško oboljeli ili umrli od COVID-19 imali porast problematičnog pijenja tijekom zaključavanja.
Rezultati pokazuju kako je sam virus utjecao na konzumaciju alkohola kod onih koji su imali bliski kontakt s vrlo stvarnim i razarajućim učincima COVID-19.
Izvornik: Sallie SN, Ritou V, Bowden-Jones H, Voon V. Assessing international alcohol consumption patterns during isolation from the COVID-19 pandemic using an online survey: highlighting negative emotionality mechanisms. BMJ Open. 2020;10(11):e044276.