Istraživačica Beatriz Karlini pretražila je par sajtova lokalnih maloprodajnih radnji kanabisa dok konačno nije došla do onoga što je tražila. Na njenom ekranu se pojavila žuta materija, izgledom slična sirovom medu ili kako se to marketinški naziva „Tijesto za torte.“
Ta materija je visoko koncentrovani oblik kanabisa, koji je nazvan „dab“, i proizvodi se ekstrakcijom psihoaktivnog sastojka THC-a iz biljke kanabisa. Obično se zagrijava i udiše pomoću uređaja koji izgleda slično bongu, ali sa plameninkom.
Taj koncentrat kanabisa ima visoku koncentraciju THC-a. Na etiketi piše 65% THC-a.
Ali koncentracija THC-a u proizvodu je „relativno niska”, u ogromnom i legalnom svijetu koncentrata kanabisa ističe Karlini, v.d. vanredna profesorka na Institutu za zavisnosti, droge i alkohol na Medicinskom fakultetu, Univerzitet Vašington. Dok tipičan cvijet kanabisa u prosjeku sadrži oko 20% koncentracije THC-a, neki dabovi koji se prodaju u Vašingtonu sadrže čak 90%.
Takvi proizvodi upozoravaju ljekare i grupe istraživača na sjeverozapadu Pacifika, koji vide široku dostupnost koncentrata kanabisa i drugih visoko koncentriranih supstanci kao tihu, ali rastuću prijetnju javnom zdravlju, posebno među mladim i tinejdžerima. Zakonodavci razmatraju nove propise, poput ograničenja THC-a ili većeg poreza na supstance sa jačim efektima. Međutim, trgovci i dobavljači ističu da su ovi proizvodi već ilegalni za osobe mlađe od 21 godine. Takođe, upozoravaju da bi zabrane ili povećanje poreza na određene proizvode mogli podstaći rast ilegalnog tržišta koje bi bilo znatno teže pratiti i kontrolisati.
Kada je kanabis legalizovan za rekreativnu upotrebu u Vašingtonu početkom 2014. godine, ekstraktovani kanabis, koji uključuje koncentrate, činio je oko 9% tržišta. Prema podacima Vašingtonskog državnog odbora za alkoholna pića i kanabis za 2020. godinu, koncentrati sada čine 35%.
„Ovo je slučaj razvoja proizvoda koji nadmašuje nauku i politiku,“ navodi Karlini. „Niko nije bio svjesan šta legalizujemo.” Čelnici industrije to osporavaju i kažu da je raznolikost proizvoda, uključujući i one sa jačim efektima dio prirodne evolucije tržišta.
„Takvi proizvodi su bili predviđeni,“ navodi Burl Brajson, izvršni direktor neprofitne organizacije Savez Kanabis (eng. Cannabis Alliance) sa sjedištem u Sijetlu. „Na razvijenom tržištu vidjećete povećanu upotrebu koncentrata u odnosu na osušene pupoljke biljke kanabis.
Istraživanja o proizvodima sa jačim koncentratima – koji se takođe nazivaju voskom, smolom ili krhotinama još uvijek su ograničena u SAD-u, prvenstveno zbog toga što savezna vlada striktno reguliše istraživanja o kanabisu.
Ali naučnici ukazuju na nove dokaze iz studija na odraslim osobama koje povezuju visoke koncentracije THC-a sa povećanim rizikom od psihoze – i povećanim rizikom od ranije pojave psihoze kod ljudi koji su u riziku od razvoja. Psihoza uključuje gubitak kontakta sa stvarnošću, a simptomi mogu uključivati deluzije i halucinacije.
Iako je nepoznato kakve su dugoročne posljedice visoke koncentracije THC-a na mlade,, veliki broj istraživanja povezuje kod mladih čestu upotrebu kanabisa sa psihotičnim simptomima. Anegdotski, pedijatri ovdje izvještavaju o sve većem broju tinejdžera u hitnim službama s psihotičnim epizodama, dezorijentacijom i teškim povraćanjem, koji se naziva sindrom kanabinoidne hiperemeze
Postavljaju se kompleksna pitanja za kreatore politika o tome da li takve proizvode treba dalje regulisati i kako.
Do sada su samo Vermont i Konektikat, uključili limite za visoke koncentracije THC-a u kanabisu i to na 60%.Kalifornija razmatra zakon koji zahtijeva od proizvođača kanabisa da uključe naljepnicu s upozorenjem o potencijalnim posljedicama za mentalno zdravlje i drugim rizicima.
Ako Vašington krene u regulaciju koncentrata THC-a, država bi postala poligon za testiranje onoga što se događa kada se država obračunava s industrijom kanabisa, nakon legalizacije. U toku 2021. godine, Karlini i grupa istraživača dobili su 500.000 dolara od zakonodavaca za proučavanje potencijalnih regulatornih mjera; njihov izvještaj treba dostaviti Upravi za zdravstvenu zaštitu države Vašington 30. septembra, a očekuje se da će biti javno objavljen krajem decembra.
„Bili bismo prva država koja bi uradila nešto nakon što je otvorila to pitanje, navodi predstavnica Loren Dejvid, D-Shoreline, koja je predložila dva zakona o ograničenju THC-u koji nisu uspjeli da prođu odbor na nedavnim zakonodavnim sjednicama; jedan zakon se odnosio na ograničenje THC koncentrata na 10%, a drugi na 30%.
Dejvis, koja opisuje državnu industriju kanabisa kao „neuspjeli eksperiment”, istakla je da namjerava da predloži novi zakon na osnovu rezultata istraživača.
„Tempirana bomba“
Istraživači se suočavaju s teškom borbom oko različitih poruka. Istorijski gledano, dezinformacijska kampanja američke vlade „Ludilo trave“ (eng. Reefer Madness) i rat protiv droge posijali su ozbiljnu sumnju javnosti, kada je u pitanju retorika protiv kanabisa. Ali naučnici upozoravaju da su novi podaci zabrinjavajući.
Većina tinejdžera na sjeverozapadu ne koristi kanabis, ali među onima koji ga koriste, sve češće prijavljuju upotrebu dabova i drugih alternativa pušenju. Prema Vašingtonskom istraživanju o zdravlju mladih iz 2021.godine, oko 33% vašingtonskih učenika 12-tih razreda koji koriste kanabis izjavili su da su koristili dabove. Dok je u Oregonu udio mladih koji koriste kanabis, a koji su prijavili da su koristili dabove skočio sa sa 26% na 36% u periodu od od 2017. do 2019. godine.
Podaci američkog Centra za kontrolu trovanja sugerišu da su pozivi koji se dovode u vezu sa kanabisom u porastu, u vremenu kada ostali pozivi u vezi sa trovanjem opadaju. Kada su pojedinci zvali zbog zabrinutosti u vezi sa upotrebom kanabisa, češće su zvali centre za trovanje nakon upotrebe koncentrata kanabisa kao što je dab, nego nakon upotrebe biljnog kanabisa.
„Kada čujemo signale koji dolaze iz centara za trovanje, shvatamo to vrlo ozbiljno jer su ti signali mnogo tiši nego što su nekada bili,“ navodi Džulija Dilej, epidemiološkinja Univerziteta u Vašingtonu, koja je predstavila ove podatke na septembarskom simpozijumu koji je privukao više od 150 načunika i drugih učesnika.
Gotovo svi intervjuisani su prepoznali da je potrebno više istraživanja o supstancama sa visokim koncentratima i njihovim uticajima na mentalno zdravlje mladih. Postoji prirodno zaostajanje u razumijevanju te veze, budući da su faktori koji doprinose ozbiljnim mentalnim bolestima brojni i mogu se povećavati s godinama.
Postojeće studije ne uključuju rezultate ljudi koji koriste supstance sa visokim koncentratima, a koji su sada dostupni. Najveći dio istraživanja se odnosi na proizvode koji sadrže oko 10% THC-a prema pravilima istraživanja američke vlade, ističe Denis Valker, klinički psiholog i istraživački profesor na Univerzitetu u Vašingtonu. Takođe, nijedna studija ne dokazuje direktnu uzročnu vezu između visokih koncentracija THC-a i psihoze, prvenstveno zato što bi eksperiment na ljudima koji testira tu direktnu vezu bio neetički.
„Industrija je ovo iskoristila kao razlog da se ništa ne učini“, navodi Karlini, ali „ali ono što nauka pokazuje jeste da je ovo tempirana bomba“.
Pedijatri navode da su svjedočili šta se dešava kada mladi sa malo ili nimalo tolerancije na THC probaju izuzetno ove jake supstance. Neki dožive psihotičnu epizodu ili dožive privremeno kognitivno oštećenje, poput problema s jednostavnim motoričkim zadacima, pronalaženjem riječi ili sjećanjem o nečemu što im je upravo rečeno. Drugi koji su izgradili toleranciju na proizvode sa visokom koncentracijom THC-a traže pomoć nakon teških napada povraćanja, dehidracije i bolova u stomaku, simptoma sindroma kanabinoidne hiperemeze.
„Da li ljudi ovo zaista vide ili samo raspršujemo dim? Ja to zaista vidim. Vidim to najmanje tri ili četiri puta sedmično,” navodi dr Kora Breuner, profesorica pedijatrije na Univerzitetu Vašington i doktorica u Dječjoj bolnici u Sijetlu, napominjući da se sve više mladih upućuje na poremećaj upotrebe kanabisa nego što je to bio slučaj prije pet godina, kao i da potražnja za pomoći sada nadmašuje raspoložive resurse.
Na državnom zakonodavnom saslušanju o ovom pitanju, koje je održano 2021.godine, dr. Bet Ebel je istakla da su neki mladi ljudi toliko pod utjecajem kanabisa kada stignu u hitnu pomoć da izgleda kao da imaju traumatske povrede mozga.
„Kod skoro trećine djece od 12 i više godina, o kojima se brinem u traumatološkom centru,kanabis je umiješan u njihovu povredu,“ navodi dr. Ebel, pedijatar u Harborviewu.
Šta se trenutno dešava?
Pitanje na koji način se pozabaviti koncentratima se svodi na to da li će državni propisi ohrabriti još opasnije crno tržište. Kreatori politika razmatraju nekoliko opcija, uključujući podizanje starosnih granica ili marketinških ograničenja za supstance sa visokim koncentratima, naplatu većih poreza, dodavanje limita na THC i pokretanje snažnijih kampanja koje se odnose na podizanja svijesti o javnom zdravlju.
Industrijski i potrošački eksperti energično su vodili kampanju protiv Dejvisovih predloga za ograničenje THC-a i nastavljaju da tvrde da će nova ograničenja dovesti do lošijih rezultata po javno zdravlje jer neregulisani proizvodi mogu sadržavati pesticide ili opasne aditive.
„Naš glavni prioritet je bezbjedno i kvalitetno kontrolisano tržište koje radi na tome da proizvode drži što dalje od djece“, napisala je za The Seattle Times, Viki Kristorfersen, izvršna direktorica i lobista Vašingtonskog Udruženja kana-biznis (eng. Washington CannaBusiness Association), koja predstavlja proizvođače i trgovce na malo širom države.
„Povratak na politiku zabrane predstavlja prijetnju otvorenom, transparentnom sektoru i nenamjerno podržava ilegalno tržište, koje funkcioniše u mraku.”
Remsi Doudar, koji radi u dispanzeru za kanabis i vodi grupu za zagovaranje potrošača pod nazivom Pacijenti i korisnici za razumnu politiku (eng. Patients and Users for Reasonable Policy), navodi da trgovci već sprovode stroga pravila koja sprečavaju ljude mlađe od 21 godine da kupuju kanabis.
„Sledeći korak je korišćenje dijela od milijardu dolara od poreza [koje generiše industrija kanabisa] za fokusiranje na obrazovanje i prevenciju”. Ističe da odrasle osobe treba da odgovaraju kada daju ili prodaju kanabis maloljetnicima.
Budući da je ovo nova oblast za kreatore politika, postoji „ogromna neizvjesnost” u vezi sa adekvatnim pristupom, ističe Džonatan Kaulkins, profesor na Univerzitetu Carnegie Mellon u Pitsburgu, koji je analizirao vašingtonsko tržište kanabisa u saradnji s neprofitnom organizacijom RAND.
Ako država odluči da to reguliše, trebalo bi da krene „malim koracima“, dok ne saznamo kakva se ograničenja mogu uvesti, bez stvaranja ilegalnog tržišta. „I to je dijelom otkrivanje da li vlada države Vašington ima snage da sprovede zabranu.“
Izvor:
Researchers warn of mental health risks of high-potency cannabis