Nacionalna studija o oporavku Istraživačkog instituta za oporavak istraživala je iskustva reprezentativnog uzorka od 2,002 odraslih Amerikanaca, koji su sami izvijestili da su rješili problem sa alkoholom ili drogama. Nedavno objavljena sekundarna analiza podataka ovog istraživanja ispitivala je promjene povezane sa oporavkom u četiri oblasti: 1) samopoboljšanje (npr. promjene u obrazovnim i radnim okolnostima), 2) uključenost u porodični život (npr. pomirenje porodice, finansijska pomoć porodici) 3) građansko učešće ( npr. volontiranje, glasanje, pomaganje drugima) 4) ekonomsko učešće ( npr. kupovina automobila ili kuće).
Glavni rezultati ove sekundarne studije uključuju sledeće:
- Rješavanje problema sa alkoholom ili drogama u toku nečijeg života je često među odraslim Amerikancima (9, 1% odrasle populacije).
- Rješavanje problema sa alkoholom ili drogama je često praćeno promjenama koje prevazilaze smanjenje ili prestanak upotrebe alkohola ili droga.
- Osamdeset odsto odraslih koji su riješili problem alkohola ili droga izvijestili su o značajnim postignućima u jednom ili više domena samopoboljšanja, uključenosti u porodični život, građanskog i ekonomskog učešća, od kad su riješili problem
- Postignuća u oporavku u okviru ova četiri domena su povezana sa većim samopouzdanjem, srećom i ukupnom kvalitetom života.
- Postoji linearna pozitivna veza između broja postignuća u oporavku i trajanja samog oporavka.
- Veći nivoi postignuća nakon rješavanja problema sa korišćenjem alkohola ili droga povezani su sa većim faktorima rizika za ozbiljnu zavisnost (upotreba ilegalnih supstanci i zavisnost u ranom dobu), većim izazovima prije samog oporavka (status manjina, psihijatrijski poremećaji), većim nivoom kapitala za oporavak (više obrazovanja, duže trajanje rješavanja oporavka, redovno učestvovanje u programima 12 koraka), i trenutno niži psihološki distres. Kada govorimo o saznanjima koja se tiču rase ili etničke pripadnosti, pokazalo se da afroamerikanci i hispano ispitanici imaju veća postignuća u oporavku u poređenju sa bijelcima. Razlog za to je najvjerovatnije nestabilnost porodice (rasne nejednakosti u gubitku roditeljskih prava) i ekonomska nesigurnost (rasne nejednakosti kada je riječ o zaposlenju i nivou dohotka) tokom zavisnosti. Stoga, oporavak utiče kao pojačani katalizator porodične i ekonomske stabilnosti afroamerikanaca i hispano ispitanika.
Gledano u cjelini, ankete koje se odnose na rani život u oporavku kao i poslednje istraživanje stanovništva Sjedinjenih Američkih Država potvrđuje da je produženo vrijeme u oporavku povezano sa:
- Povećanjem stabilnosti stanovanja
- Poboljšanjima u uključenosti u porodični život i podršci
- Obrazovna / profesionalna postignuća
- Izlazak iz dugova
- Povećano učešće u zajednci i doprinos zajednici
- Smanjenje problema u porodici
- Smanjenje hapšenja/pritvora
- Manje korišćenje zdravstvene zaštite i troškova povezanih sa njom
Naučne studije su potvrdile ono što mnogi znaju iz ličnog iskustva: Oporavak donosi plodove daleko iznad smanjivanja ili uklanjanja droga iz inače nepromijenjenog života.
U usponu modernog liječenja od zavisnosti sredinom dvadesetog vijeka, uobičajeno je bilo da se široki spektar pomoćnih servisa (npr. medicinski, obrazovni, strukovne, porodična podrška) integrišu u liječenje zavisnosti. One su postojale samo kratko vrijeme prije nego što su ih sistemi za nadoknadu liječenja prisilili na sužavanje izbora pruženih servisa. Koliko bi još postignuća u oporavku danas bilo moguće da se takvi „pomoćni servisi“ reintegrišu u tretman zavisnosti i servise podrške koje pružaju osobe koje su prošle zavisnost i oporavak?